TIVAT – Na platou ispred Zbirke pomorskog nasleđa održan je svečani koktel povodom postavke motorne barkase BM 58 „Barbara”, koja je postala jedan od eksponata na u blizini podmornica „Heroj” i diverzantske podmornice „Una”.
„Barbara” je pripadala nekadašnjem Mornaričko-tehničkom remontnom zavodu „Sava Kovačević” i od 1951. godine, decenijama koje su slijedile, prevozila radnike i građane duž obala zaliva Boke, na liniji od Risna do Tivta.
Mnogi su njome putovali u školu, na zanat ili posao.Rekonstrukciju bokeljske „stare dame“ obavilo je preduzeće „Navar“, a kopnenim putem prevezena je do uređene površine u Porto Montenegru gdje će stalno biti izložena. Ovom prilikom otvorena je i izložba starih fotografija „Boka - tvrđava i baza”, autora Dražena Jovanovića koja je postavljena u Zbirci pomorskog nasleđa.
Koktelu su prisustvovali direktor kompanije Porto Montenegro Dejvid Margasan sa saradnicima, predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević, bivši radnici Arsenala koje je „Barbara” nekad prevozila.
Matijevićeva je čestitala Zbirci pomorskog nasleđa na velikom trudu i predanosti da ovakvim i sličnim izložbama pobudi interesovanje javnosti za vojnu i industrijsku istoriju grada.
– Danas nas je okupila „Barbara”, brodić koji na jedan originalan i izuzetan način reprezentuje istoriju Tivta i Boke. Ova „stara dama” je svojevrsni industrijski spomenik svjedok jednog vremena i življenja. Upravo zato ona danas postaje jedan od najatraktivnijih eksponata Zbirke pomorskog nasleđa kako bi prošlost i duh jednog vremena svojom pojavom prenosila svim budućim generacijama. Ovo poslednje Barbarino putovanje trajalo je gotovo deceniju - istakla je Matijević dodajući da je lokalna uprava u rekonstrukciju i konzervaciju barkase uložila 17.000 eura a zatim još 10.000 eura za transport do njene nove lokacije u Porto Montenegru.
– Veći deo svog radnog vijeka „Barbara” je provela služeći zaposlenima, djeci, svim građanima. Bio je to tada jedini i najbrži put za obavljanje svih svakodnevnih obaveza. Nadam se da će u svom starom-novom domu zasluženo odmarati pružajući svima nama i gostima jednu novu vrijednost ne onu upotrebnu ali svakako edukativnu i emocionalnu. Da čuvamo od od zaborava ono što smo bili, čuvamo naše djetinjstvo i sve što vrijedi za generacije koje dolaze - rekla je Matijevićeva zahvaljujući se Branku Zgradiću, vlasniku brodogradilišta „Navar” u Bonićima koje je obavili rekonstrukciju „Barbare“.
- Ako postoji neki brod koji može da bude simbol svega onoga što se ovde dešavalo ovdje u zadnjih 130 godina to je sigurno „Barbara”. Pjesnik bi rekao: „Prova staroga kova, krma što sitno se drma, spora ko kornjača, brza ko kobra, a ni jedan brod brod nije joj rod“. „Barbara je decenijama prevozila radnike Arsnela, đake, sve stanovnike Boke kotorske na posao i u školu. Drago mi je što su ovdje sa nama i neki od tih ljudi koji su dobar dio svog života proveli zajedno sa „Barbarom”. Ona je praktično najstariji brod na ovom našem prostoru, napravljena dvadesetih godina prošlog vijeka. Brod predivnih linija. Priča je da je ustvari to diplomski rad studenata brodogradnje u Hamburgu ali u stvari on je bio i ostao dio istorije Boke. Barbara je konačno došla kući. Ovom prilikom bih izrazio zahvalnost opštini Tivat na saradnji i razumijevanju i izrazio bi želju da ćemo bar u nekom narednom periodu „Barbaru” osposobiti da se može u nju ući i da je možemo pokazati posjetiocima - rekao je koordinator Zbirke pomorskog nasLeđa, Dražen Jovanović.
Ugodno i emotivno veče ispred Zbirke pomorskog nasleđa vodila je pi- ar koordinator Porto Montenegra Kristina Škanata.Ž.K.

Vrijedna postavka koja svjedoči o bogatoj pomorskoj istoriji

Član borda direktora Porto Montenegra Predrag Leković je rekao da se stara bokeljska dama „Barbara“ pridružila vrijednim artefaktima Zbirke pomorskog nasleđa i podmornicama čime vjerovatno nijedna svjetska marina za super jahte ne može da se pohvali.
- Oni su vrijedna postavka koja svjedoči bogatoj industrijskoj i pomorskoj istoriji ovoga kraja i predstavljaju jedan omaž nekadašnjem Arsenalu. Kroz projekat koji radi nastojima da valorizujemo ovu istoriju ali takođe i u sinergiji sa lokalnom zajednicom kreira ili novi projekat koji je projekat svih stanovnika Tivta i zajednički stvaramo jedan grad budućnosti. Zadovoljstvo je kad u razgovoru čujem od svojih kolega i od prijatelja iz Tivta kako su njihovi očevi i djedovi dolazili na posao i nekada putovali Barbarom iz raznih bokeljskih mjesta kako bi stigli na vrijeme na svoj posao. Još veće zadovoljstvo je kada znam da danas na ovom mjestu gradimo jedan novi grad - rekao je Leković.